Wellington

Wellington leži na krajnjem jugu Sjevernog otoka u istoimenom zaljevu, odličnoj prirodnoj luci, dobro okruženoj gotovo sa svih strana brdima koji ju štite od jakih vjetrova. Najviše od tih brda je Mount Victoria visoko 196 metara. Grad leži na vrlo trusnom području, pa su česti potresi.

Historija Wellingtona počela je 1839. kada je brod koji je pripadao New Zealand Company stigao s funkcionerima kompanije do obale Novog Zelanda. Oni su odobrali ušće |rijeke Hutt za izgradnju budućeg naselja. To mjesto se uskoro pokazalo neprikladnim, pa su naselje pomaknuli na zapadnu obalu rijeke, gdje se danas nalazi luka Lambton. Naselje su već iduće godine (1840) nazvali Wellington, u znak počasti Arthuru Wellesleyu, prvom vojvodi od Wellingtona, za podršku koju je pružao kompaniji. Naselje je dobilo status općine 1842. i status grada 1886. godine. Od 1865. u Wellington je prebačena novozelanska državna administracija iz Aucklanda.

Velik dio grada je izgrađen na zemljištu dobijenim zatrpavanjem mora u zaljevu. Najveće atrakcije grada su kompleks zgrada Parlamenta (među kojima je najpoznatija Beehive ili Košnica), Nacionalna biblioteka, Galerija grada Wellingtona (u kojoj su uglavnom djela suvremene umjetnosti) i Palača novozelandske Akademije likovnih umjetnosti (s radovima novozelandskih umjetnika). Pored tog tu je i Nacionalni muzej orginalne domorodačke maorske umjetnosti Papa Tongarewa, koji je 1998. preseljen u nove prostorije. Atrakcija Wellingtona su i njegov zoološki i botanički vrt sa brojnim lokalnim vrstama biljaka i životinja. Kao i svaka značajna prijestolnica, Wellington ima Kraljevski balet i simfonijski orkestar. Wellington je i univerzitetski grad, sjedište Univerziteta Victoria i Massey.

Privreda grada bazira se prvenstveno na uslužnim djelatnostima, s naglaskom na financijski sektor, konzalting i poslove vezane uz državnu administraciju. Wellington je i veliki regionalni medicinski i obrazovni centar. Za privredu grada važan je i turizam, a sve je važnija i brzo rastuća filmska industrija. Iako je industrijska proizvodnja u samom gradu u padu od kasnih 1980-ih, još uvijek u široj okolici grada ima tvornica kemijske, plastične i strojarske industrije te dosta štamparija.

Wellington je transportno čvorište Novog Zelanda, iz njega kreće većina željezničkih i cestovnih pravaca prema svim dijelovima sjevernog otoka. Wellington ima međunarodni aerodrom (IATA: WLG, ICAO: NZWN) iz kog polaze mnoge međunarodne i domaće linije. Wellingtonska luka služi kako za domaći tako i za međunarodni pomorski promet. Preko nje se uvoze naftni derivati, motorna vozila i rude za industriju, a izvozi meso, proizvodi od drva, mliječni proizvodi, vuna i voće. Iz Wellingtona polazi vrlo važna trajektna linija do Pictona na Južnom otoku.

Wellington ima ugovore o bratimljenju sa slijedećim gradovima:

• Peking
• Xiamen
• Sakai

• Montevideo
• Harrogate

• Kanija
• Sydney

• Službene stranice grada (en)
• Wellington na portalu Encyclopædia Britannica (en)