factograf
HR

Aare

Aare

Key facts

nadmorska visina478m
jestrijeka, Pritok
državaŠvicarska
nalazi se u administrativnoj prostornoj jediniciBern
All data from the card 14
Države
Švicarska
Naselja
Bern, Thun, Biel/Bienne
Duljina
288,24 km
Površina porječja
17.780 km2
• Prosječni
590 m3/s
Plovna od – do
od Nidau do Solothurna
Izvor
Ledenjak Oberaar i Ledenjak Unteraar, Švicarska
• Nad. vis.
2310 m
• Koord.
46°34′07″N 8°11′16″E / 46.56861°N 8.18778°E
Ušće
Rajna kod Koblenza, Švicarska
• Koord.
47°36′21″N 8°13′24″E / 47.6057°N 8.2234°E
Slijev
Sjevernomorski slijev
Ulijeva se u
⤵ Rajna → Sjeverno more
Pritoci
Lütschine, Kander, Gürbe, Saane, Zihl, Dünnern, Zulg, Emme, Önz, Murg, Pfaffneren, Wigger, Suhre, Bünz, Reuss, Limmat, Surb

Aare ili Aar (Arole, "Arol") najduža je rijeka koja od izvora do ušća protiče samo kroz Švicarsku. Lijeva je pritoka Rajne.

Opis

Najveći je švicarski pritok Rajne, dug 288,24 km; porječje mu je među Jurskim gorjem te Berninskim i Glarnskim Alpama površine 17.780 km2, te je najveće u Švicarskoj (2/3 cijele zemlje).

Nastaje otapanjem gornjeg i donjeg Aarskog ledenjaka (Aargletscher), koji se sastaju kod klanca Grimsel. Poslije slapa Handeck (46 m) teče kroz gornju i donju dolinu Hasli, protječe Brienčko jezero, prošavši mjesto Interlaken utječe u Thunersko jezero, iz kojeg izlazi kod mjesta Thun, dotiče se Berna, iza kojeg okreće na sjevero-istok, te dotičući se gradova Solothurna, Oltena i Aaraua kod Koblenza (preko Landshuta) sliva se u Rajnu.

Radi zaštite od poplava kanaliziran je kod Meiringena, među Bernom i Thunerskim jezerom, oko Bielerskog jezera (Nidau-Kanal) itd. Plovan je od grada Thuna. Na cijelom se tijeku upotrebljava za industrijski pogon. Glavni pritoci: Saana i Zihl s lijeva, Emme, Reuss i Limât s desna.

Izvori

Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Aare
Članak Aare koji govori o rijeci je mrva: začetak enciklopedijskog članka. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Wikipedije.

Read next

In 73 languages

Text from Wikipedia, CC BY-SA 4.0 · Source article