Feminizam je naziv za grupu ideologija i političkih pokreta kojima je cilj poboljšanje položaja žene u društvu, odnosno izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca.
Feminizam smatra da društva daju prioritet muškoj tački gledišta i da se žene u tim društvima tretiraju nepravedno. Napori da se ovo promijeni uključuju borbu protiv rodnih stereotipa i poboljšanje obrazovnih, profesionalnih i međuljudskih mogućnosti i ishoda za žene.
Feminizam je pokret koji je nastao u zapadnim zemljama u XIX. vijeku kao jedna od posljedica industrijske revolucije. Razvoj strojeva je počeo otklanjati potrebu za ljudskom radnom snagom, postepeno eliminišući jednu od prednosti koju su muškarci imali nad ženama. To je omogućilo ženama da postanu sve značajniji dio radne snage, pogotovo za vrijeme Prvog svjetskog rata kada su zamjenjivale muškarce koji su bili na frontu.
Feministički pokreti su vodili i nastavljaju kampanju za ženska prava, uključujući pravo glasa, kandidovanje za javne funkcije, rad, jednaku platu, posjedovanje imovine, obrazovanje, sklapanje ugovora, jednaka prava u braku i porodiljsko odsustvo. Feministkinje su također radile na osiguravanju pristupa kontracepciji, legalnim abortusima i društvenoj integraciji i zaštiti žena i djevojčica od silovanja, seksualnog uznemiravanja i nasilja u porodici. Promjene standarda oblačenja žema i prihvatljivih fizičkih aktivnosti za žene također su dio feminističkih pokreta.
Mnogi naučnici smatraju da su feminističke kampanje glavna snaga iza velikih historijskih društvenih promjena za ženska prava, posebno na Zapadu, gdje su skoro univerzalno zaslužne za postizanje prava glasa žena, rodno neutralnog jezika, reproduktivnih prava za žene (uključujući pristup kontracepciji i abortusu), te pravo na sklapanje ugovora i posjedovanje imovine. Iako je feminističko zagovaranje uglavnom fokusirano na ženska prava, neke feministkinje se zalažu za uključivanje oslobođenja muškaraca u svoje ciljeve, jer vjeruju da su muškarci također oštećeni tradicionalnim rodnim ulogama. Feministička teorija, koja je proizašla iz feminističkih pokreta, ima za cilj razumijevanje prirode rodne nejednakosti ispitivanjem društvenih uloga žena i proživljenih iskustava; Feminističke teoretičarke su razvile teorije u različitim disciplinama kako bi odgovorile na pitanja koja se tiču roda.
Feministički pokret se ispočetka ispoljavao u dva oblika - kao pokret za ravnopravnost u plaćama, te kao pokret davanja prava glasa ženama. Ovo potonje je s vremenom postignuto u većini zapadnih zemalja nakon Prvog svjetskog rata, a kasnije i u ostatku svijeta.
Kako je politička, a i ekonomska ravnopravnost žena postignuta u institucionalnom smislu, tako je i feminizam postepeno evoluirao u novu formu tzv. radikalnog feminizma kome je cilj bio promijeniti tradicionalnu ulogu žene u društvu putem napada na brak i majčinstvo kao tradicionalne institucije, odnosno na muškarce koji su po prirodi represivni prema ženama. Iako je relativno malen broj žena prihvatio taj ekstremni stav, danas se feminizam najčešće povezuje s njim.
Feminizam se u posljednje vrijeme javlja i kao svojevrsna odbrambena reakcija na porast neo-konzervativizma i vjerskog fundamentalizma, kojima je cilj vratiti tradicionalne institucije kao i tradicionalni položaj žene u društvu.
