Debian, poznat još i kao Debian GNU/Linux, je 1993. nastao kao Linux distribucija koja sadrži isključivo slobodni softver. Konfigurisan je za 10 različitih arhitektura. Pored APT-get, sistema za instaliranje i ažuriranje (engleski: update) softvera, Debian sadrži i mnoge alate za sigurnosne aspekte sistema i njegovo uređenje. Najviše služi kao distribucija za prave programere i nudi pregršt aplikacija. Debian je potpuno demokratski organizovan, u rukama zajednice, i sve odluke se donose u javnosti. Sredinom septembra 2006. Debian zapada u probleme po pitanju finansiranja, te sada Dunc-Tank Arhivirano 7. 1. 2007. na Wayback Machine uzima novac od sponzora na račun Debiana. Korisnici Debiana su uglavnom entuzijasti i eksperti za Linux, jer je administracija u poređenju sa nekim drugim distribucijama dosta komplikovana. U međuvremenu su uprave grada Minhena i grada Beča otkazali ugovore sa Microsoft kompanijom i prelaze na Linux sisteme koji su bazirani na Debian distribuciji.
Verzije
Najnovija objavljena verzija Debiana se naziva stable. Ispod možete vidjeti listu svih verzija Debian operativnog sistema.
- 11 - Bullseye', izdat 14. augusta 2021
- 10 - Buster, izdat 6. jula 2019
- 9 - Stretch, izdat 17. juna 2017
- 8 - Jessie, izdat 25. aprila 2015
- 7 - Wheezy, izdat 4. maja 2013
- 6.0 - Squeeze, izdat 6. februar 2011
- 5.0 - Lenny, izdat 14. februar 2009
- 4.0 - Etch, izdat 8. aprila 2007.
- 3.1 – Sarge, izdat 6. juna 2005.
- 3.0 – woody, izdat 19 jula 2002.
- 2.2 – potato, izdat 15. augusta 2000.
- 2.1 – slink, izdat 9. marta 1999.
- 2.0 – hamm, izdat 24. jula 1998.
- 1.3 – bo, izdat 2. juna 1997.
- 1.2 – rex, izdat 12. decembra 1996.
- 1.1 – buzz, izdat 17. juna 1996.
Historija i razvoj
Debian Projekt je započet 1993, kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima (engleski: maintainers) da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novom Linux kernelu. Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku finansirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, je tokom godina narasla na organizaciju od oko 1000 Debian razvijatelja. Ime Debian je došlo iz imena tadašnje djevojke (danas žene) Iana Murdocka, Debre.
Filozofija rada
Debian programeri su uključeni u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje WWW i FTP servera, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licenci, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt je objavio brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju Debian programera:
- Debianov društveni ugovor izražava Debianove obaveze prema zajednici slobodnog softvera. Svako tko pristane poštovati Debianov društveni ugovor može postati održavatelj.
Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe --- ako oni zadovoljavaju kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.
- Debianovi vodiči slobodnog softvera jasno i sažeto izražavaju Debianove kriterije slobodnog softvera. Ovo je vrlo uticajan dokument u pokretu slobodnog softvera i čini osnovu za Open Source Free Software Guidelines Arhivirano 24. 9. 2006. na Wayback Machine.
- Debian Policy Manual je opširna specifikacija standarda kvalitete Debian Projekta.
Debian razvijatelji su također uključeni u brojne druge projekte; neki su specifični za Debian, drugi uključuju neke ili sve članove Linux zajednice. Neki primjeri su:
- Linux Standard Base Arhivirano 2. 10. 2003. na Wayback Machine (LSB) je projekt kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sistema, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
- Filesystem Hierarchy Standard (FHS) je pokušaj standardiziranja dizajna Linux datotečnog sistema (engleski: file system). FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.
- Debian Jr. Arhivirano 21. 8. 2006. na Wayback Machine je interni projekt, s ciljem da osigura da Debian ima nešto ponuditi najmlađim korisnicima.
Vanjski linkovi
- Službena stranica (en)
- Planet Debian - blogovi Debian programera (en)
- Forum Debian korisnika Arhivirano 26. 2. 2006. na Wayback Machine (en)
- Debian Help - Wiki, forumi i blogovi (en)
- Službeni Debian Wiki (en)
- Debian Virtual Machine! (kompletan imidž) (en)
- Debian Sarge, minimalna (netinstall) verzija (en)
- Debian 3.1 r1 - video Arhivirano 11. 3. 2007. na Wayback Machine (en)
- Debian podsekcija na forumu ULK BiH (bs)
- Debian World - Forum u potpunosti posvećen Debian-u (hr)
