Citrus

Citrusi su porijeklom iz subtropskih i tropskih područja Azije, otoka jugoistočne Azije, Bliske Okeanije i sjeveroistoka Australije. Pripitomljavanje vrsta citrusa uključivalo je mnogo hibridizacija i introgresija, ostavljajući puno neizvjesnosti u vezi s tim kada se i gdje pripajanje prvo dogodilo. Genomska, filogenetička i biogeografska analiza Wua et al. 'i dr.' (2018.) pokazala je da je središte porijekla roda Citrus vjerovatno jugoistočno podnožje Himalaja, u regiji koja se proteže od istočnog Assama, sjevernog Mjanmara, do zapadnog Yunnana. Divergencija je vjerovatno počela od pretpostavljenog pretka Poncirus trifoliata. Promjena klimatskih uvjeta tokom kasnog miocena (prije oko 11,63 do 5,33) rezultirala je evolucijskom radijacijom, odnosno iznenadnom pojavom specijacije.

Vrste proizašle iz ovog događaja uključuju limunove ( Citrus medica) južne Azije, pomela (C. maxima), kontinentalna jugoistočna Azija, mandarine (C. reticulata), patuljaste narandže (C. japonica), mangšanijegan (C.mangshanensis), i ičang papeda (C. ichangensis) jugoistoka Kine; kafirske limete (C. hystrix) sa otoka jugoistočne Azije, te biasong i samujao (C. micrantha) sa Filipina.

Nakon toga, uslijedilo je širenje vrsta rod Citrus na Tajvan i Japan, u ranom pliocenu (prije oko 5,33 do 3,6 miliona godina), što je rezultiralo nastankom narandže tahibana ( Citrus tachibana) i izvan Wallaceove linije u Papua Novoj Gvineji i Australiji tokom ranog pleistocena (prije 2,5 miliona do 800.000 godina), gdje su se dogodili daljnji specijacijski događaji koji su rezultirali pojavom australskih limeta.

Taksonomija i biosistematika roda su složene i nejasan je precizan broj prirodnih vrsta, jer su mnoge od imenovanih hibridi koji se klonski razmnožavaju sjemenom (putem apomiksije), a genetički dokazi upućuju na to da su čak i neke divlje, istinski rasplodne vrste hibridnog porijekla. Najviše kultivisana Citrus spp. izgleda da su prirodni ili vještački hibridi malog broja osnovnih predačkih vrsta, uključujući limun, pomelo, mandarinu i papedu (vidi sliku). Prirodne i kultivirani hibridi citrusa uključuju komercijalno važno voće, kao što su narandžee, grejpfruti, limuni, limete i neke mandarine.

Filogenetičke analize sugeriraju da su vrste roda Oxanthera sa Nove Kaledonije mogle biti prelazne ka rodu Citrus.

Stablo

Ove biljke su veliki grmovi ili stabla malih do umjerenih veličina, dosežu visinu od oko 5 – 15 m, s bodljastim izdancima i naizmjenično raspoređenim zimzelenim listovima, cijelovitih rubova. Cvjetovi su samotni ili u malim gronjama, svaki cvijet prečnika 2 – 4 cm, s pet (rijetko četiri) bijelih latica i brojnim prašnicima; često su vrlo snažno mirišljavi.

Plod

Plod je hesperidij, posebna bobica, loptasto izdužen, dug 4 – 30 cm, sa dijametrom od oko 4– 20 cm, s kožastom korom ili "korom" koja se naziva perikarp. Vanjski sloj perikarpa je „egzokarp“ nazvan flavedo. Srednji sloj perikarpa je mezokarp, koji se u agrumima sastoji od bijelog, spužvastog "albeda" ili srži. Unutrašnji sloj perikarpa je endokarp. Prostor unutar svakog segmenta je lokula ispunjena Vezikulnim sokom, ili "pulpom". Od endokarpa, protežu se nizovi dlačica, u mjestima koja plodu pružaju zaštitu dok se razvija. Citrusi su prepoznatljivi po mirisu, dijelom zahvaljujući flavonoidima i limonoidima (koji su terpeni]) sadržani u kori, a većina ih sadrži sok. Sok sadrži veliku količinu limunske kiseline, što im daje karakterističan oštar okus. Rod je komercijalno važan jer se mnoge vrste uzgajaju kao voće, koje se jede svježe, presovano za sokove ili konzervirano u marmeladama i ukiseljeno.

Također su dobri izvori vitamina C i flavonoida. Sadržaj vitamina C u plodu ovisi o vrsti, Varijetetu i načinu uzgoja. Pokazalo se da voće proizvedeno organskom poljoprivredom sadrži više vitamina C od onog proizvedenog konvencionalnom obradom, ali rezultati ovise o vrstama i kutivarima. Flavonoidi uključuju razne flavanone i flavone.

Smatra se da je rod "Citrus" podrijeklom iz istočnog podnožja Himalaja. Prije kuliviranja, sastojalo se od samo nekoliko vrsta, mada još nije potvrđen status nekih zasebnih: C. alata – C. ampullacea – C. asahikan – C. assamensis – C. aurantiaca – C. aurata – C. aurea – C. balincolong – C. balotina – C. benikoji – C. boholensis – C. canaliculata – C. celebica – C. combara – C. crenatifolia – C. daoxianensis – C. davaoensis – C. erythrosa – C. excelsa – C. flavicarpa – C. funadoko – C. genshokan – C. glaberrima – C. gracilis – C. hainanensis – C. hanaju – C. hassaku – C. hiroshimana – C. hongheensis – C. hyalopulpa – C. inflata – C. intermedia – C. iwaikan – C. karna – C. keraji – C. kerrii – C. kinokuni – C. kotokan – C. leiocarpa – C. longilimon – C. longispina – C. lycopersiciformis – C. macrolimon – C. macrophylla – C. maderaspatana – C. madurensis – C. medioglobosa – C. megaloxycarpa – C. miaray – C. micrantha – C. montana – C. nana – C. nippokoreana – C. oblonga – C. obovoidea – C. odorata – C. oleocarpa – C. otachibana – C. oto – C. panuban – C. papaya – C. papillaris – C. paratangerina – C. platymamma – C. ponki – C. pseudogulgul – C. pseudolimon – C. pseudolimonum – C. pseudopapillaris – C. pseudoparadisi – C. pseudosunki – C. pyriformis – C. rokugatsu – C. rugulosa – C. semperflorens – C. shunkokan – C. sinograndis – C. southwickii – C. suavissima – C. succosa – C. suhuiensis – C. sulcata – C. taiwanica – C. takuma-sudachi – C. tamurana – C. tankan – C. tardiferax – C. tardiva – C. tarogayo – C. temple – C. tengu – C. tumida – C. ujukitsu – C. vitiensis – C. webberi – C. westeri – C. wilsonii – C. yamabuki – C. yatsushiro – C. yuko

• Citrus crenatifolia
• Citrus japonica
• Citrus mangshanensis
• Citrus maxima
• Citrus medica
• Citrus platymamma
• Citrus reticulata
• Citrus trifoliata
• Australijske limete
  • Citrus australasica
  • Citrus australis
  • Citrus glauca
  • Citrus garrawayae
  • Citrus gracilis
  • Citrus inodora
  • Citrus warburgiana
  • Citrus wintersii
• Papede citrusi uključuju:
  • Citrus halimii
  • Citrus hystrix
  • Citrus ichangensis
  • Citrus indica
  • Citrus latipes
  • Citrus macroptera
  • Citrus micrantha

Hibridi i kultivari

Sljedeći citrusi poredani su po roditeljstvu. Kako je svaki hibrid proizvod (najmanje) dvije roditeljske vrste, popisuju se više puta.

Bazirani naCitrus maxima

• Citrus ×natsudaidai (C. maxima × nepoznato)
• C. reticulata × C. ×sinensis
• Citrus grandis Osbeck)
• Citrus ×paradisi (C. maxima × C. ×sinensis)
• C. ×limon × C. ×paradisi
• C. ×nobilis × C. ×deliciosa
• C. ×sinensis × C. ×unshiu
• C. reticulata × C. ×paradisi
• C. ×paradisi × C. ×sinensis
• C. maxima × C. ×paradisi
• Citrus ×sinensis (vjerovatno C. maxima × C. reticulata)
• Citrus ×tangelo (C. reticulata × C. maxima ili C. ×paradisi)
• Citrus ×nobilis (C. reticulata × C. ×sinensis)
• C. reticulata × C. maxima ili C. ×paradisi

Citrus medica-bazirani

• Citrus ×macrophylla (C. medica × C. micrantha)
• Citrus medica var. sarcodactylus
• Limunski varijeteti sa kiselom pulpom - Dijamantni limun, Fjorentinski limun, grčki limun i Baladi limun
• Varijeteti citrona sa slatkom pulpom - korzikanski limun i marokanski limun.
• Etrog, grupa varijeteta citrona koja se tradicionalno koristi za židovski obred.
  Etrog je hebrejska oznaka za citron općenito.
• Citrus ×limonimedica (vjerovatno C. medica × C. maxima × C. medica
• C. medica × C. maxima × C. medica
• Citrus ×limon (C. medica × C. ×aurantium)
• Citrus ×aurantiifolia (C. medica × C. micrantha)
• C. xlatifolia (C. xaurantiifolia x C. xlimon)
• Citrus ×limetta (C. medica × C. ×aurantium)
• Citrus medica tuberosa Risso & Poiteau, 1818 (C. medica × C. ×aurantium)
• C. medica × C. ×aurantium
• Jemenski lumun

Bazirani na Citrus reticulata

• Citrus ×bergamia (C. ×limon × C. ×aurantium)
• Citrus ×aurantium (C. maxima × C. reticulata)
• Citrus ×sinensis
• Citrus reticulata × Citrus japonica
• C. reticulata × C. ×sinensis
• Citrus ×aurantium var. myrtifolia ili Citrus ×myrtifolia
• Citrus reticulata
• Citrus ×clementina
• Citrus ×reshni
• Citrus reticulata
• Citrus ×aurantium var. daidai ili Citrus ×daidai
• Citrus ×paradisi (C. maxima × C. ×sinensis)
• Citrus reticulata cv. 'Hermandina'
• C. maxima × C. medica) × C. ×paradisi
• C. ×nobilis × C. ×deliciosa
• C. sinensis × C. ×unshiu)
• ''C. ×aurantium ssp. currassuviencis
• Citrus ×deliciosa
• Citrus ×meyeri (C. medica × C. ×sinensis)
• Citrus reticulata cv. 'Michal'
• Citrus ×unshiu
• C. reticulata × C. nobilis)
• Nova mandarina, Clemenvilla
• C. ×paradisi × C. ×sinensis'
• C. maxima × C. ×paradisi
• Citrus ×limettioides Tanaka (C. medica × C. ×sinensis)
• Citrus reticulata cv. 'Ponkan'
• Citrus ×limonia (C. reticulata × C. medica)
• Citrus ×jambhiri Lush. (C. reticulata × C. medica)
• Citrus ×depressa
• Citrus sunki ili C. reticulata var. sunki
• Citrus ×sinensis (C. maxima × C. reticulata)
• Citrus tachibana (Mak.) Tanaka ili C. reticulata var. tachibana
• Citrus ×tangelo (C. reticulata × C. maxima ili C. ×paradisi)
• Citrus ×tangerina
• Citrus ×nobilis (C. reticulata × C. ×sinensis)
• C. reticulata × C. maxima ili C. ×paradisi
• Citrus ×volkameriana (C. reticulata × C. medica)
• Citrus ×junos (C. reticulata × C. ×ichangensis)

Ostali/Nesvrstani

• Citrus ×amblycarpa
• Citrus ×pennivesiculata
• Citrus tamurana
• C. ichangensis × C. maxima
• C. ×limon × C. ×paradisi
• Citrus ×iyo
• Citrus ×sphaerocarpa
• Citrus Odichukuthi
• Citrus flaviculpus hort ex.Tanaka
• Citrus sakurajima
• Citrus flaviculpus hort ex. Tanaka × (Imamura unshiu), Citrus unshiu Marc
• Citrus ×sudachi

Plodovi roda Citrussu kultura voća sa najvećim udjelom u međunarodnoj trgovini. Postoje dva glavna oblika trgovanja ovim voćem:

• Tržište svježeg voća
• Tržište prerađenih agruma (uglavnom sok od narandžre)

Narandže čine većinu proizvodnje citrusa, ali industrija takođe im i značajne količine grejpfruta, pomela, limuna i limeta.

Citrusi se proizvode širom svijeta; prema UNCTAD-u, do 2004. bilo je 140 zemalja koje proizvode agrume. Oko 70% ukupne svjetske proizvodnje citrusa uzgaja se na Sjevernoj hemisferi, posebno u zemljama oko Mediterana i Sjedinjenih Država, iako je Brazil najveći proizvođač U SAD-u se većinu soka od naranče i grejpa proizvodi Florida, dok se agrumi za konzumaciju kao svježeg voća uglavnom uzgajaju u Californiji, Aritoni i Texasu. Manja tržišta za rast agruma u Sjedinjenim Državama potiču iz Južne Karoline, Džordžije, Oklahome, Tennesseeja i svih zalivskij država, uključujući Luisianu, Alabamu, Mississippi i Džordžiju, kao i Sjevernu Karolinu. Nezavisni kultivari nalaze se u Kentuckyju, Virginiji, pa čak i Missouriju, južnom Illinoisu i dalekom južnom Kansasu. Što je sjevernije područje, to se uzgaja više sezonskih kultivara. Florida proizvodi oko 100 miliona kutija godišnje (svaka kutija teži 90 funti). Kina bi mogla biti glavni igrač na tržištu soka od naranče i prerađenih citrusna, osim visokih tarifa na citrusne proizvode koji domaću prodaju čine profitabilnijom. Iako je citrus nastao na jugoistoku Azije, trenutna proizvodnja tamo je niska zbog prinosa nižih od prosjeka, visokih troškova proizvodnje i marketinga, kao i bolesti.

Proizvodnja citrusa u Evropi i dalje opada, iako proizvodi klementina koje posebno uzgaja Španija povećavaju popularnost među potrošačima.

• Taksonomija citrusa
• Limun
• Narandža
• Grejpfrut

• Andrews, A.C. (1961). "Acclimatization of citrus fruits in the Mediterranean region". Agricultural History. 35 (1): 35–46.
• Araújo, De; Freitas, E.; de Queiroz, L. Paganucci; Machado, M.A. (2003). "What is Citrus? Taxonomic implications from a study of cp-DNA evolution in the tribe Citreae (Rutaceae subfamily Aurantioideae)". Organisms Diversity & Evolution. 3 (1): 55–62. doi:10.1078/1439-6092-00058.
• Duarte, A.; Fernandes, J.; Bernardes, J.; Miguel, G. 2016. Citrus as a Component of the Mediterranean Diet. Journal of Spatial and Organizational Dynamics – JSOD, IV(4): 289–304.
• Nicolosi, E.; Deng, Z.N.; Gentile, A.; La Malfa, S.; Continella, G.; Tribulato, E. (2000). "Citrus phylogeny and genetic origin of important species as investigated by molecular markers". Theoretical and Applied Genetics. 100 (8): 1155–1166. doi:10.1007/s001220051419.
• Calabrese, Francesco (2002): Origin and history. In: Dugo, Giovanni & Di Giacomo, Angelo (eds.) (2002): Citrus. Taylor & Francis. ISBN 0-415-28491-0
• Ellis, R.H.; Hong, T.D. & Roberts, E.H. (1985): Chapter 64. Rutaceae. In: Handbook of Seed Technology for Genebanks (Volume II: Compendium of Specific Germination Information and Test Recommendations). International Board for Plant Genetic Resources, Rome, Italy. HTML fulltext
• Frison, E.A. & Taher, M.M. (eds.) (1991): FAO/IBPGR Technical Guidelines for the Safe Movement of Citrus Germplasm. FAO, IOCV, IPGRI. PDF fulltext
• International Plant Genetic Resources Institute (IPGRI) (1999): Descriptors for Citrus (Citrus spp.). PDF fulltext
• Janick, Jules (2005): Purdue University Tropical Horticulture Lecture 32: Citrus
• Luro, F.; Laigret, F.; Bové, J.M. & Ollitrault, P. (1995): RFLP analysis of cytoplasmic and nuclear genomes used for citrus taxonomy. In: Mandarines – développements scientifiques récents, résumés oraux et posters: 12–13. CIRAD-FLHOR, San Nicolao, France. HTML abstract Arhivirano 11. 5. 2008. na Wayback Machine
• Molina, A.B.; Roa, V.N.; Bay-Petersen, J.; Carpio, A.T. & Joven, J.E.A. (eds.) (2000): Citrus, Proceedings of a regional workshop on disease management of banana and citrus through the use of disease-free planting materials held in Davao City, Philippines, 14–16 October 1998. INIBAP. PDF fulltext
• Sackman. Douglas Cazaux (2005): Orange Empire: California and the Fruits of Eden.
• University of California Division of Agricultural Sciences (UC-DAS) (1967–1989): The Citrus Industry. HTML fulltext of Vol. 1, 2, & Vol. 5, Chapter 5

• Effects of pollination on Citrus plants Arhivirano 25. 2. 2017. na Wayback Machine Pollination of Citrus by Honey Bees
• Citrus Research and Education Center of Institute of Food and Agricultural Sciences (largest citrus research center in world)
• Citrus Variety Collection by the University of California
• Citrus (Mark Rieger, Professor of Horticulture, University of Georgia)
• Fundecitrus – Fund for Citrus Plant Protection is an organization of citrus Brazilian producers and processors.
• Citrus – taxonomy fruit anatomy at GeoChemBio
• Porcher Michel H.; et al. (1995). "Multilingual Multiscript Plant Name Database (M.M.P.N.D)  – A Work in Progress". School of Agriculture and Food Systems, Faculty of Land & Food Resources, The University of Melbourne. Australia.