factograf
SR
Sign in

OpenVMS

OpenVMS

Key facts

настанак25. октобар 1977.
датум издавања25. октобар 1977.
једистрибуирани оперативни систем, оперативни систем, власнички софтвер
државаSjedinjene Američke Države
All data from the card 10
Napisan u
BLISS, VAX Macro, C, Ada, PL/I, Fortran, UIL, SDL, Pascal, MDL, C++, DCL, Message, Document
OS porodica
DEC OS familija
Izvorni model
Vlasnički softver, izvorni kod je dostupan
Marketinški cilj
Visoko performansni računarski serveri
Dostupan na
Engleski
Metoda ažuriranja
Istovremene nadogradnje,Vrteće nadogradnje
Platforme
VAX, Alpha, Itanium, x86-64
Tip kernela
Monolitni kernel sa učitivim dodacima
Licenca
Vlasnički softver
Zvanični veb-sajt
www.vmssoftware.com

OpenVMS jeste višekorisnički, višeprocesni operativni sistem baziran na virtualnoj memoriji i dizajniran za upotrebu u paralelnom radu, skupnoj obradi podataka i obradi transakcija. Prvo izdanje je bilo 1977. godine kada ga je Digital Ekvipment korporacija izdala kao VAX/VMS za seriju miniračunara VAX. OpenVMS takođe radi na sistemima DEC Alfa i HP Itanijum računarima. OpenVMS je vlasnički operativni sistem, ali neki delovi izvornog koda se mogu kupiti.

Naziv VMS potiče od virtual memory system (sistem virtuelne memorije), što je njegova glavna arhitektonska karakteristika. Kada su prioriteti procesa na odgovarajući način prilagođeni, približava se osobinama operativnog sistema u stvarnom vremenu. Sistem nudi visoku dostupnost kroz računarske klastere i mogućnost distribucije sistema na više fizičkih mašina. To mu omogućava da bude jako otporan katastrofama kada otkaže jedna ili više individualnih jedinica.

OpenVMS sadrži grafički korisnički interfejs (GUI), osobinu koja nije bila dostupna u ranijim originalnim VAX/VMS izdanjima. Pre uvođenja DEC VAXstation sistema 1980-ih, operativni sistem se koristio i upravljao tekstualno sa računarskih terminala, poput VT100, koji su pružali serijsku komunikaciju s podacima. Verzije VMS-a na DEC Alfa radnim stanicama iz 1990-ih podržavale su OpenGL i AGP grafičke adaptere.

Poslovne firme su OpenVMS koristili za različite svrhe, uključujući poslužitelje e-pošte, mrežne usluge, kontrolu i nadzor proizvodnje i transporta, kritične programe i baze podataka, a posebno okruženja u kojima je bio neophodan stabilan rad i pristup podacima. Postoje primeri gde se takvi sistemi nisu gasili i više od 10 godina. Kupci koji koriste OpenVMS su obično banke, bolnice, pružatelji mrežnih usluga i velike industrijski proizvođači raznih proizvoda.

Mogućnosti

  • Integrisano računarsko umrežavanje (originalno DECnet, a kasnije TCP/IP)
  • Simetrično, asimetrično i NUMA multiprocesiranje, uključujući klasterisanje
  • Hijerarhijski datotečni sistem (Files-11)
  • Integrisane mogućnosti baze podataka kao što je RMS i relacijske baze podataka, uključujući Rdb, Oracle Database, MariaDB i PostgreSQL
  • Podrška za više programskih jezika
  • Standardizirani mehanizam interoperabilnosti za pozive između različitih programskih jezika
  • Naredbeni jezik za proširenje ljuske (naredbeni jezik DIGITAL)
  • Hardverska podela multiprocesora
  • Visok nivo sigurnosti

Uticaj

VMS je na više načina predak Vindous NT-a, zajedno sa RSX-11 i neobjavljenim objektno zasnovanim operativnim sistemom koji je razvio Dejv Katler za DEC prizmu. Veza je objašnjena u Katlerovom predgovoru u knjizi „Unutar Windousa NT” koju je napisala Helena Kaster.

Read next

In 36 languages

Text from Wikipedia, CC BY-SA 4.0 · Source article