- Za ostale upotrebe, pogledajte Nanjue (razvrstavanje).
| Dinastija Hồng Bàng | 2879–258. pne. |
| Dinastija Thục | 257–207. pne. |
| Dinastija Triệu | 207–111. pne. |
| Prva kineska dominacija | 111 pne. – 39 n.e. |
| Sestre Trưng | 40–43 |
| Druga kineska dominacija | 43–544 |
| • Pobuna Gospe Triệu | 248 |
| Rana dinastija Lý | 544–602 |
| • Triệu Việt Vương | 248 |
| Treća kineska dominacija | 602–905 |
| • Mai Hắc Đế | 722 |
| • Phùng Hưng | 791–798 |
| Autonomija | 905–938 |
| • Porodica Khúc | 906–930 |
| • Dương Đình Nghệ | 931–937 |
| • Kiều Công Tiễn | 937–938 |
| Dinastija Ngô | 939–967 |
| • Pobuna 12 gospodara | 966–968 |
| Duinastija Đinh | 968–980 |
| Rana dinastija Lê | 980–1009 |
| Dinastija Lý | 1009–1225 |
| Dinastija Trần | 1225–1400 |
| Dinastija Hồ | 1400–1407 |
| Četvrta kineska dominacija | 1407–1427 |
| • Kasna dinastija Trần | 1407–1413 |
| • Pobuna Lam Sơna | 1418–1427 |
| Kasna dinastija Lê | 1428–1788 |
| • Rani Lê | 1428–1527 |
| • Obnovljeni Lê | 1533–1788 |
| • Dinastija Mạc | 1527–1592 |
| • Južne i sjeverne dinastije |
1533–1592 |
| • Trịnh-Nguyễn rat | 1627–1673 |
| Dinastija Tây Sơn | 1778–1802 |
| Dinastija Nguyễn | 1802–1945 |
| • Zapadni kolonijalizam | 1887–1945 |
| • Vijetnamsko Carstvo | 1945 |
| Indokineski ratovi | 1945–1975 |
| Podjela Vijetnama | 1954 |
| • Demokratska Republika Vijetnam | 1945–1976 |
| • Država Vijetnam | 1949–1955 |
| • Republika Vijetnam | 1955–1975 |
| • Privremena revolucionarna vlada | 1975–1976 |
| Socijalistička Republika Vijetnam | od 1976. |
| Srodne teme | |
|---|---|
| Dinastije Champa | 192–1471 |
| Popis vijetnamskih monarha Ekonomska historija Vijetnama Prahistorijske kulture Vijetnama | |
| |
Nanyue (kineski: 南越) ili Nam Viet (vijetnamski: Nam Việt) bilo je drevno kraljevstvo koje se prostiralo na području današnjih kineskih provincija Guangdong, Guangxi, Yunnan i velikim dijelom današnjeg sjevernog Vijetnama. Kraljevstvo je uspostavio Zhao Tuo (tradicionalni kineski: 趙佗; pinyin: Zhào Tuō), kineski general u službi dinastije Qin, koji je, stvorivši novu državu tokom duge vladavine asimilirao običaje naroda Yue i centralne Kine. Glavni grad je bio Panyu (番禺), odnosno Guangzhou u današnjoj Kini. U Vijetnamu se izraz dinastija Triệu (temeljen na vijetnamskom izgovoru prezimena Zhào) koristi za vladare države Nanyue.
Kraljevi
| osobno ime | ime vladavine | period | ostala imena | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Kineski | Quốc ngữ | Pinyin | Kantonski | Kineski | Quốc ngữ | Pinyin | Kantonski | ||
| 趙佗/趙他 | Triệu Đà | Zhào Tuó | Chiu To/Chiu Ta | 武王 | Vũ Vương | Wǔ Wáng | Mo Wong | 203–137. pne. | |
| 趙眜 | Triệu Mạt | Zhào Mò | Chiu Mut | 文王 | Văn Vương | Wén Wáng | Man Wong | 137–122. pne. | 趙胡 |
| 趙嬰齊 | Triệu Anh Tề | Zhào Yīngqí | Chiu Ying-chai | 明王 | Minh Vương | Míng Wáng | Ming Wong | 122–115. pne. | |
| 趙興 | Triệu Hưng | Zhào Xìng | Chiu Hing | 哀王 | Ai Vương | Āi Wáng | Oi Wong | 115–112. pne. | |
| 趙建德 | Triệu Kiến Đức | Zhào Jiàndé | Chiu Kin-tak | 陽王 | Dương Vương | Yáng Wáng | Yeung Wong | 112–111. pne. | |
Galerija
Izvori
- Zapisi Velikog historičara, vol. 113.
- Knjiga Hana, vol. 95.
- Zizhi Tongjian, vols. 12, 13, 17, 18, 20.
dinastija ThụcVladar Vijetnama
207. pne.–111. pne.Slijedi:
dinastija Han
