Dnjestar (ukrajinski: Дністер, moldavski: Nistru, rumunjski: Nistrul, turski: Turla) je velika rijeka u Istočnoj Evropi dugačka 1 352 km.
Dnjestar je druga po veličini rijeka Ukrajine i najveća rijeka Moldove.
Geografija
Rijeka Dnjestar izvire u ukrajinskim Karpatima, pored grada Drohobiča blizu granice sa Poljskom, nakon tog teče prema jugoistoku prema svom ušću u Crno more.
U svom srednjem toku formira prirodnu granicu između Ukrajine i Moldove, nakon toga teče kroz Moldovu u dužini od 398 km, dijeleći tako Moldovu od Pridnjestrovlja. Nakon toga Dnjester je ponovno granična rijeka između Ukrajine i Moldove. Dnjestar se ulijeva u Crno more, pored grada Odese, na ušću formira - estuarij - Dnjestarski liman (jezero na ušću u more, jer mu je protok blokiran sedimentima).
U svom donjem toku, desna obala Dnjestra je brdovita i viša od niske lijeve obale koju često plavi za jesenskih i proljetnih kiša.
Dnjestar sa svojim pritocima ima porječje od oko 72 000 km², i preko 15 pritoka dužih od 95 km, to su; Strij, Zolota Lipa, Stripa, Seret, Zbruč, Smotrič, Ušica, Murafa, Reut, Bik i Botna.
Dnjestar je plovan u dužini od oko 1 200 km od ušća do ukrajinskog grada Soroki.
Historija
Za antičke geografe i historičare - Dnjestar, je bio najvažnija rijeka stare Sarmatije. Grčki autori su rijeku nazivali Tyras (turski: ὁ Τύρας). Prema caru Konstantinu VII., Varjazi su koristili čamce na svom trgovačkom putu do Grka, duž Dnjestra i Dnjepra te duž obale Crnog mora. U Srednjem vijeku, istočna obala rijeke je se zvala Podolia. Od 14. stoljeća do 1812. jedan dio Dnjestra je činio istočnu granicu Kneževine Moldavije.
Etimologija
Grci su rijeku zvali Tiras (starogrčki: Τύρας) prema skitskom imenu rijeke - Tiras što je značilo Brza. U kasnijem periodu počeli su je zvati Danastris ili Danastus, po sarmatskom imenu rijeke - Danu nazdja, što je značilo Bliska rijeka.
Vanjske veze
- Dniester River na portalu Encyclopædia Britannica (en)
- Dniester.org: Međugranični projekt rijeke Dnjestar Arhivirano 2020-08-18 na Wayback Machine-u (en)
