Arad je grad na zapadu Rumunjske od 159,074 stanovnika. par dekada prije (1992.) imao je 190,114, ali mu odtada broj stanovnika rapidno opada.
Arad je administrativni centar istoimenog okruga (județ) Arad.
Geografija
Historija
Za rimskih vremena u dijelu grada - Aradu Nou (Novi Arad) na drugoj južnoj obali rijeke se nalazila njihova fortifikacija.
Prvi dokumentirani zapis o Aradu datira iz 1131. Arad je pao u osmanske ruke, i ostao pod njihovom vlašću (uz kraće prekide) od oko 1550. do 1700. Nakon tog je podpao pod Habsburšku monarhiju. U vrijeme mađarske bune 1848. - 1849. Mađari su zauzeli Arad - 1. jula 1849. i pretvorili ga u štab. svoje pobune. Kad je pobuna slomljena uz pomoć ruske vojske, u Aradu je 6. oktobra 1849. pogubljeno 13 mađarskih generala, oni su kasnije nazvani Mučenici Arada.
Arad je postao dio Rumunjske tek nakon Prvog svjetskog rata, a 1919. postao je prijestolnica novoosnovanog okruga.
Privreda i kultura
Arad je industrijsko - trgovački centar i važno željezničko čvorište. U gradu djeluje mlin, destilerija, tvornice alatnih strojeva, željezničkih vozila, tekstila i pilana.
Grad ima teatar, simfonijski orkestar i kulturni centar s bibliotekom i muzejom.
Gradovi prijatelji
Vanjske veze
- Country Profile from BBC News.
- Romania Profile from Balkan Insight.
- Romania entry at The World Factbook
- Romania information from the United States Department of State.
- Portals to the World from the United States Library of Congress.www\.loc\.gov
- Romania Arhivirano 2008-08-21 na Wayback Machine-u at UCB Libraries GovPubs.
- Arad na Projektu Open Directory
- Wikimedia Atlas of Romania
- Key Development Forecasts for Romania from International Futures.
- Romanian Law and Miscellaneous – English Arhivirano 2007-08-13 na Wayback Machine-u
- Službene stranice okruga (ro)
- Istoria numelor județelor din România (ro)
- Službene stranice grada Arhivirano 2015-01-27 na Wayback Machine-u (en)
- Arad na portalu Encyclopædia Britannica (en)
_-_img_02.jpg?width=1280)