Pridolij je četvrta i posljednja geološka epoha ili statigrafski niz na koje se dijeli razdoblje silura. Obuhvaća vremensko razdoblje od prije 418,7 ± 2,7 do 416,0 ± 2,8 milijuna godina. Prethodi mu ladlov, a slijedi mu donji devon.
Pridolij je jedina geološka epoha razdoblja silura za koju ne postoji podjela u geološka doba.
Stratigrafska podjela i GSSP
Stratigrafski početak pridolija karakterizira pojava graptolita vrste Monograptus parultimus u geološkim slojevima. Gornja stratigrafska granica pridolija, podudara se s krajem silura i nalazi se u sloju prve pojave graptolita Monograptus uniformis u geološkim slojevima.
Globalna stratotipska točka (eng. Global Boundary Stratotype Section and Point - GSSP), koju je Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju uzelo kao referentnu za pridolij je presjek koji se nalazi u blizini napuštene željezničke pruge na samom ulazu u kamenolom "Požáry", u blizini praškog predgrađa Reporoyje.
Flora
Pridolijsku floru karakterizira pojava prvih vaskularnih biljaka, tj. kopnenih biljaka koje su sposobne prenositi nutrijente unutar vlastitih tkiva. Najstarija poznata vrsta vaskularnih biljaka je Cooksonia, koja se pojavila na sjevernoj polutci u paleokontinentu Euramerici.