factograf
HR
Sign in

Niz

Općenito, niz možemo zamisliti kao objekte poredane po nekom pravilu, tako da uvijek znamo tko je prethodnik i sljedbenik svakog objekta u redu (osim eventualno prvog i zadnjeg).

Uzmimo za primjer razred od dvadeset učenika koji su poredani po abecednom redu. Za svakog od učenika znamo tko je "prije" njega (osim kod prvog), a tko "poslije" (osim kod zadnjeg). To možemo zamisliti kao da smo svakom od brojeva iz skupa {\displaystyle \lbrace 1,2,3,...,20\rbrace } pridružili po jednog učenika.

Sličan primjer su dani u tjednu (brojevima od 1 do 7 pridruženi su prvi dan, drugi dan,...).

Matematička definicija niza

Takvi primjeri motiviraju matematičku definiciju niza: funkciju {\displaystyle f:\mathbb {N} \rightarrow S} zovemo niz u skupu S.

Dakle, niz je funkcija kojoj je domena skup prirodnih brojeva, a kodomena neki skup S. U prvom našem primjeru, skup S bi mogao biti {"Učenici razreda"}, a u drugom {"Dani u tjednu"}.

Niz se, umjesto uobičajene notacije {\displaystyle f(n)=...}, označava sa {\displaystyle (a_{n})_{n\in \mathbb {N} }} ili samo {\displaystyle (a_{n})_{n}} ili {\displaystyle (a_{n})}.

Primjeri

Članovi niza zadanog sa {\displaystyle f(n)={\frac {1}{n}}} izgledaju ovako: {\displaystyle (a_{n})_{1}=1,\ (a_{n})_{2}={\frac {1}{2}},\ (a_{n})_{3}={\frac {1}{3}},\ (a_{n})_{4}={\frac {1}{4}},...}

Primjećujemo da je brojnik uvijek jedan, a nazivnik su prirodni brojevi. Broju jedan je pridružen 1, broju dva 1/2, broju tri 1/3, i tako dalje. Zato kažemo da je npr. 1/16 šesnaesti član niza. Oznaka trotočje označava da je niz beskonačan.

Sama funkcija može biti definirana s više od jednog pravila. Primjer za takvu funkciju je:

{\displaystyle g(n):\mathbb {N} \rightarrow \mathbb {N} _{0}}

{\displaystyle g(n):={\begin{cases}n,&{\mbox{ako je }}n{\mbox{ neparan}}\\0,&{\mbox{ako je }}n{\mbox{ paran}}\end{cases}}}

Ova funkcija također zadovoljava uvjete za niz jer joj je domena skup {\displaystyle \mathbb {N} } (kodomena je skup {\displaystyle S=\mathbb {N} _{0}}).

Članovi ovog niza izgledaju ovako: {\displaystyle 1,0,3,0,5,0,7,0,9,0,...}

Posebni nizovi

Posebno se često proučavaju aritmetički niz i geometrijski niz.

Konvergentni nizovi realnih brojeva

Niz {\displaystyle a_{n}} realnih brojeva konvergira realnom broju {\displaystyle a_{0}}, ako za svako {\displaystyle \epsilon >0} postoji prirodni broj {\displaystyle n_{0}} takav da

{\displaystyle (n>n_{0})\implies (|a_{n}-a_{0}|<\epsilon)}

Broj {\displaystyle a_{0}} se naziva limes niza {\displaystyle a_{n}}. Kao primjer niz

{\displaystyle a_{n}={\frac {1}{n}}}

konvergira i limes niza je 0. Rastući i padajući nizovi se nazivaju monotonim nizovima. U matematičkoj analizi osnovni rezultat o nizovima je: svaki ograničen i monoton niz realnih brojeva je konvergentan.

Read next

In 80 languages

Text from Wikipedia, CC BY-SA 4.0 · Source article