Mediteranske igre

Mediteranske igre započele su u listopadu 1951. u Aleksandriji u čast Muhammedu Taheru Pashi, čovjeku koji je iznio ideju o ovom natjecanju. U prvom izdanju 734 športaša se natjecalo u 13 različitih športova iz 10 različitih država. Na drugom izdanju Mediteranskih igara, 1955. u Barceloni, osnovano je nadgledno tijelo koje za vrijeme održavanja Igara nadgleda sve događaje, provodi ispitivanja dopinga i sl. 16. lipnja 1961. godine ovo tijelo je dobilo službeno ime - Međunarodni odbor Mediteranskih igara (fr. Comité International des Jeux Méditerranéens).

Mediteranske igre održavaju se pod vrhovnim tijelom MOO-a, pripadaju pod nadležnost Grčkog olimpijskog odbora u sklopu priprema za Olimpijske igre. Sjedište Odbora Mediteranskih igara je u Ateni, a tajnik je obavezno Grk. Obveza da je Grčka glavna država Mediteranskih igara je način zahvale zbog iznimnog truda kojeg je tadašnja grčka vlada uložila u osnivanje Mediteranskih igara.

Logo

Službeni logo Mediteranskih igara, koje se ujedno kolokvijalno zovu i Olimpijske igre Sredozemlja, sastoji se od tri kruga koji simboliziraju tri kontinenta čije se države natječu. Izradio ga je hrvatski dizajner Boris Ljubičić radeći rješenje za Sredozemne igre kojima je domaćin bio Split 1979. Krugovi se odražavaju djelomično ispod morske površine plave boje (do nedavno su sve države sudionice morale imati izlaz na Sredozemno more). Tijekom ceremonije zatvaranja zastava igara se premješta u državu čiji će grad biti domaćin idućeg izdanja Mediteranskih igara.

Na Mediteranskim igrama nastupa 27 zemalja::

• Afrika: Alžir, Egipat, Libija, Maroko, Tunis
• Azija: Cipar, Libanon, Sirija i Turska
• Europa: Albanija, Andora, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Francuska, Grčka, Kosovo, Italija, Sjeverna Makedonija, Malta, Monako, Portugal, Srbija, San Marino, Slovenija, Španjolska, Vatikan.

Jedina sredozemna zemlja koja zbog političkih razloga ne nastupa je Izrael, no očekuje se da će jednom ipak nastupiti kao i Palestina. Grčki olimpijski odbor svojedobno je predložio ^{[nedostaje izvor]}, iako ne zadovoljavaju zemljopisni uvjet (kao ni Andora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i San Marino koji već nastupaju) da još neke arapske zemlje te Portugal također nastupe. Sjeverna Makedonija, iako nije na Sredozemlju, primljena je u članstvo na Igrama u Pescari 2009. te je kao 24. članica nastupila na Igrama u Mersinu 2013. godine. Također je još jedna nesredozemna zemlja primljena u članstvo - Srbija.

Športaši su se natjecali u 24 športa na Igrama 2005.:

Vodeni športovi

• plivanje
• vaterpolo
• kanu - kajak
• veslanje
• jedrenje

Dvoranski športovi

• streljaštvo
• konjički šport
• košarka
• boćanje
• boks
• streličarstvo
• mačevanje
• gimnastika (umjetnička i ritmička)
• rukomet
• džudo
• karate
• stolni tenis
• odbojka
• dizanje utega
• hrvanje
• badminton

Športovi na otvorenome

• atletika
• biciklizam
• nogomet
• golf
• handisports
• tenis
• odbojka na pijesku

Natjecanje za žene predloženo je 1959., no nisu se natjecale sve do 1967.

Osim ovih športova, na Mediteranskim igrama športaši su se natjecali u ragbiju, hokeju na travi i inim športovima. 2013. odlučeno je da će se od 2015. svake četiri godine održavati Mediteranske igre na pijesku čiji program čine vodeni i športovi na pijesku.

Od 2018. nema košarke na Mediteranskim igrama, a zamijenila ju je košarka 3 na 3 u muškoj i ženskoj konkurenciji.

• Međunarodni odbor Mediteranskih igara (engl.), (fr.)
• Povijest Mediteranskih igara HTV sport  Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. rujna 2007. (Wayback Machine)
• Mediteranske igre HOO  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. kolovoza 2007. (Wayback Machine)