Muridae je porodica miševa i pacova. Najbrojnija je porodica sisara. Uključuje oko 150 rodova s oko 1.383 vrste, uključujući brojne vrste miševa, štakora i pješčanih miševa koje se prirodno nalaze širom Evroazije, Afrike i Australije. Pojedine vrste naknadno su unesene u Sjevernu i Južnu Ameriku.
Ime Muridae dolazi od latinskog mus (genitiv muris, što znači "miš", obzirom da svi pravi miševi pripadaju ovoj porodici, a tipski miševi pripadaju rodu Mus.
Rasprostranjenje i stanište
Muridi se nalaze gotovo širom svijeta, iako mnoge potporodice imaju ograničeniji raspon. Ne nastanjuju Antarktik niti mnoga okeanska ostrva. Iako nijedna vrsta nije izvorno porijeklom iz Amerike, nekoliko vrsta, posebno kućni miš i crni pacov, uneseno je širom svijeta. Muridi nastanjuju različite ekosisteme, od tropskih šuma do tundre. Postoje fosorijske, arborealne i poluvodne vrste, iako su većina kopnene životinje. Opsežna lista niša ispunjenih muridima pomaže da se objasni njihovo relativno obilje.
Ishrana i denticija
Kod murida postoji širok raspon navika u ishrani, od biljojeda i svaštojeda do specijalista koji konzumiraju isključivo kišne gliste, određene vrste gljiva ili vodene insekte. Većina rodova konzumira biljne materije i male beskičmenjake, često čuvajući sjemenke i druge biljne tvari za zimsku potrošnju. Muridi imaju sciurognatne čeljusti (predačke glodarske) sa dijastemom. Muridima nedostaju očnjaci i pretkutnjaci. |Općenito se nalaze tri kutnjaka (iako ponekad samo jedan ili dva), a priroda kutnjaka varira ovisno o rodu i navikama u ishrani.
Reprodukcija
Neki muridi su veoma društveni, dok su drugi samotnjaci. Ženke obično daju nekoliko legla godišnje. U toplim krajevima, razmnožavanje može se odvijati tokom cijele godine. Iako je životni vijek većine rodova općenito kraći od dvije godine, muridi imaju visok reproduktivni potencijal i njihove populacije imaju tendenciju da se brzo povećavaju, a zatim drastično opadaju kada su resursi hrane iscrpljeni. Ovo se često vidi u ciklusima od po tri do četiri godine.
Karakteristike
Muridi su mali sisari, obično dugi oko 10 cm, isključujući rep, ali u rasponu d 4,5 do 8 cm u afričkog pigmejskog miša i do 48 cm u južnog džinovskog vitkorepog oblačastog pacova. Obično imaju vitka tijela sa ljuskastim repovima dužim od tijela, i šiljate njuške sa istaknutim brkovima, ali sa velikim varijacijama u ovim širokim osobinama. Neki muridi imaju izdužene noge i stopala, kako bi im omogućili da se kreću skakućućim pokretima, dok drugi imaju široka stopala i hvatajuće repove kako bi poboljšali svoju sposobnost penjanja, a treći nemaju nijednu adaptaciju. Najčešće su neke od nijansi smeđe boje, iako mnogi imaju crne, sive ili bijele oznake.
Muridi općenito imaju odlična čula sluha i mirisa. Žive u širokom spektru staništa, od šuma do travnjaka i planinskih lanca. Brojne vrste, posebno gerbilne, prilagođene su pustinjskim uslovima i mogu preživjeti dugo vremena uz minimalnu vodu. Konzumiraju široku paletu hrane u zavisnosti od vrste, uz pomoć moćnih viličnih mišića i grizućih sjekutića koji rastu tokom života. zubna formula murida je
- Gornja vilica: 1.0.0.1-3
- Donja vilica: 1.0.0.1-3.
Muridi se često razmnožavaju, često proizvodeći velika legla nekoliko puta godišnje. Obično rađaju između dvadeset i četrdeset dana nakon parenja, iako to uveliko varira među vrstama. Mladi se obično rađaju slijepi, bez dlake i bespomoćni, iako se dešavaju izuzeci, kao što su bodljasti miševi.
Evolucija
Kao i kod mnogih drugih malih sisara, evolucija murida nije dobro poznata, jer je preostalo malo fosila. Vjerovatno su evoluirali od životinja sličnih hrčcima u tropskoj Aziji u nekom dobu u ranom miocenu, a tek su kasnije proizvele vrste sposobne da prežive u hladnijim klimatima. Postali su posebno uobičajeni širom svijeta tokom sadašnje geološke epohe, kao rezultat komensalnog povezivanja s ljudskim migracijama.
Klasifikacija
Muridi su klasifikovani u pet podporodica, oko 150 rodova i oko 1.383 vrste.
Potporodice
- Deomyinae (bodljasti miševi, četkasti miševi, vezani pacovi)
- Gerbillinae (gerbili, đirdovi i pješčani pacovi)
- Leimacomyinae (Togo miševi)
- Lophiomyinae (grivasti pacov ili kresati pacov)
- Murinae ( pacovi i miševi Starog svijeta, uključujući južnoafričke vlei pacove)
U literaturi
Muridi se pojavljuju u književnosti, uključujući narodne priče i bajke. U Pied Piper of Hamelin, prepričavan u mnogim verzijama od 14. stoljeća, uključujući i onu braće Grimm, u kojoj hvatač pacova namami gradske pacove u rijeku, ali gradonačelnik odbija da mu plati. U znak osvete, hvatač pacova namami svu decu iz grada, da se više nikada ne vrate. Miševi se pojavljuju u nekim malim knjigama Beatrix Potter, uključujući "Priča o dva loša miša" (1904.), "Priča o gospođi Tittlemouse" (1910.), Priča o Johnny Town-Mouseu (1918.) i Krojač iz Gloucestera (1903.), koju je posljednji opisao J. R. R. Tolkien kao možda najbliži njegovoj ideji bajke, a ostalo su "zvijeri-basne". Među Ezopovim basnama su "Mačka i miševi" i "Žaba i miš". U prvom romanu Jamesa Herberta, Pacovi, (1974), skitnicu napada i živog pojede čopor ogromnih pacova; slijede dalji napadi.
Vanjski linkovi
- Ernest Ingersoll (1920). "Mouse". Encyclopedia Americana.
- Muridae at Mammal Species of the World
- "Walker's Mammals of the World." Google Books. 08 Nov. 2015.
- ADW: Muridae: INFORMATION
Šablon:Glodari Šablon:Muridae
