factograf
BS

rijeka u Evropi

Dunav

Dunav

Key facts

jerijeka, Pogranična rijeka
državaNjemačka
upravno-teritorijalna jedinicaBaden-Württemberg
opisano po izvoruРеальный словарь классических древностей по Любкеру
All data from the card 9
Države
Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Bugarska, Rumunija, Moldavija, Ukrajina
Gradovi kroz koje protiče
Ulm, Ingolstadt, Regensburg, Linz, Beč, Bratislava, Budimpešta, Dunaújváros, Vukovar, Novi Sad, Beograd, Vidin
Plovnost
Plovan
Dužina
2860 km
Ušće
Delta Dunava
Ulijeva se u
Crno more
Sliv
Crnomorski sliv
Prosječni protok
7000
Površina sliva
817.000 km2

Dunav (njemački: Donau; mađarski: Duna; slovenski: Donava; slovački: Dunaj; ukrajinski: Дунай; bugarski: Дунав; rumunski: Dunărea) jest rijeka u srednjoj i istočnoj Evropi. Nakon Volge druga je najduža rijeka u Evropi (2860 km). Bio je dugogodišnja granica Rimskog Carstva, a danas teče kroz deset država. Najvećim dijelom protječe kroz srednju Evropu, a kao pogranična rijeka protječe kroz Njemačku (7% površine sliva), Austriju (10%), Slovačku (5,9%), Mađarsku (11,6%), Hrvatsku (4,4%), Srbiju (10,2%), Bugarsku (5,9%), Rumuniju (29%), Moldaviju (1,6%; samo približno 480 m) i Ukrajinu (dio delte). Ulijeva se u Crno more.

Od antičkih vremena tradicionalna je trgovačka ruta. Danas je plovan u dužini 2415 km. Također je važan izvor hidroenergije i pitke vode.

Etimologija

Dunav je staroevropsko ime rijeke izvedeno iz praindoevropskog dānu, što znači rijeka. Među ostala imena iz istog korijena spadaju Dvina / Daugava, Don, Donjec, Dnjepar, Dnjestar, Desna, Tana i Tuoni.

Geografija

Sliv Dunava
Sliv Dunava
Spisak pritoka Dunava iz Priručnika za putovanje Dunavom (Handbuch für Donaureisen), Beč, 1935.
Spisak pritoka Dunava iz Priručnika za putovanje Dunavom (Handbuch für Donaureisen), Beč, 1935.
2 images

Kvalificiran je kao međunarodni plovni put, a nastaje u gorju Schwarzwald u Njemačkoj kod Donaueschingena od manjih rijeka Brigacha i Brega. Zatim teče približno 2730 km, protječući kroz četiri glavna grada: Beč, Bratislavu, Budimpeštu (u blizini koje pravi veliku okuku, mijenjajući smjer toka zapad-istok u sjever-jug) i Beograd prije ušća u Crno more; ušće je velika delta, čiji veći dio pripada Rumuniji, a manji Ukrajini.

Prosječni mjesečni protok (u m3/s)
Hidrološka stanica: Ušće Dunava (podaci izračunati kroz 15 godina)

Sliv

Osim država kroz koje teče ili u kojima je pogranična rijeka, sliv Dunava uključuje dijelove još devet država: Bosne i Hercegovine (4,6%), Češke (2,9%), Slovenije (2%), Crne Gore (0,9%), Švicarske (0,2%), Italije (<0,1%), Poljske (<0,1%), Sjeverne Makedonije (<0,1%) i Albanije (<0,1%). Površina sliva iznosi 801.463 km2. Najviša tačka u slivu Dunava jest Piz Bernina na granici između Italije i Švicarske (4.049 m).

Pritoke

Tisa, Prut, Sava, Drava, Olt, Siret i Inn duži su od 500 km. Rijeke s protokom većim od 500 m³/s jesu Sava, Tisa, Inn i Drava.

Pritoke Dunava duže od 140 km
Pritoka km od ušća  Strana
D / L
Dužina
(km)
Protok
(m³/s)
Napomene
Iller 2.587,9 D 147 71 Na ušću nosi više vode od Dunava
Lech 2.496,4 D 264 114
Isar 2.281,7 D 295 175
Inn 2.225,2 D 518 738 Na ušću i širi i bogatiji vodom od Dunava
Traun 2.125 D 153 135
Enns 2.111,8 D 254 195
Leitha ≈ 1.830 D 180 10 Ulijeva se u rukavac Mošonski Dunav
Raab 1.794 D 250 18
Kapos ≈ 1.498 D 113 4,4
Drava 1382,5 D 749 670
Sava ≈ 1.170 D 945 1.722 Vodom najbogatija pritoka Dunava i najduža od desnih
Velika Morava 1.104,5 D 185 255
Timok 845,7 D 203 24
Iskar 637 D 368 54
Jantra 536,7 D 285 47
Altmühl 2.411,6 L 220 16
Naab 2.385,3 L 165 50
Regen 2.379,2 L 169 40
Kamp ≈ 1.985 L 153 9
March 1.880,3 L 358 109
Váh 1.765,8 L 403 152
Hron 1.716 L 298 55
Ipeľ 1.708,2 L 233 21
Tisa 1.214,5 L 1.308 813 Najduža pritoka Dunava
Tamiš ≈ 1.150 L 340 47
Jiu 691,6 L 331 94
Olt 600,6 L 737 190
Vedea ≈ 530 L 224 12
Argeș 432 L 327 73
Ialomița 231,1 L 417 40
Siret 155,1 L 596 230
Prut 134,1 L 953 110

Gradovi

(* = glavni grad)

Njemačka

  • Donaueschingen
  • Geisingen
  • Tuttlingen
  • Fridingen
  • Sigmaringen
  • Mengen
  • Riedlingen
  • Ehingen an der Donau
  • Ulm
  • Neu-Ulm
  • Günzburg
  • Dillingen an der Donau
  • Donauwörth
  • Neuburg an der Donau
  • Ingolstadt
  • Kelheim
  • Regensburg
  • Straubing
  • Deggendorf
  • Vilshofen an der Donau
  • Passau

Austrija

  • Linz
  • Steyregg
  • Grein
  • Ybbs an der Donau
  • Melk
  • Dürnstein
  • Mautern an der Donau
  • Krems an der Donau
  • Tulln
  • Stockerau
  • Korneuburg
  • Klosterneuburg
  • Beč*
  • Hainburg an der Donau

Slovačka

Mađarska

  • Győr
  • Komárom
  • Esztergom
  • Visegrád
  • Vác
  • Budimpešta*
  • Dunaújváros
  • Paks
  • Kalocsa
  • Baja
  • Mohács

Hrvatska

Srbija

Rumunija

  • Drobeta Turnu Severin
  • Brăila
  • Galați
  • Tulcea
     

Bugarska

  • Vidin
  • Ruse
     

Moldavija

Ukrajina

  • Reni
  • Izmail

Ekologija

Ramsarska područja

Močvarni kompleks duž Dunava čini prirodno jedinstvo tri ramsarska lokaliteta: Gemenc u Mađarskoj, Kopački rit u Hrvatskoj i Gornje Podunavlje u Srbiji.

Vanjski linkovi

  • Nastavni film: Plovidba rijekom Dunavom (MOS i VS – zvanični YouTube kanal)
  • "Profesionalci: Milan Grubor – kapetan unutrašnje plovidbe" (RTS prikazuje na YouTube – zvanični kanal)
  • "Eko perspektive: Život kraj Dunava" (Obrazovno-naučni program RTS-a – zvanični YouTube kanal)
  • Mato-Miško Govedarević, profesionalni alas (RTS prikazuje – zvanični YouTube kanal)]
  • Tvrđave na Dunavu (Kulturno-umjetnički program RTS-a – zvanični YouTube kanal)

Read next

In 179 languages

bsAfrikaansAlemannischአማርኛaragonésÆngliscالعربيةمصرىঅসমীয়াasturianuаварazərbaycancaتۆرکجهбашҡортсаBasa BaliBoarischžemaitėškaBikol Centralбеларуская (тарашкевіца)беларускаябългарскиभोजपुरीবাংলাbrezhonegбуряадcatalàнохчийнCebuanoکوردیcorsuqırımtatarcačeštinaсловѣньскъ / ⰔⰎⰑⰂⰡⰐⰠⰔⰍⰟчӑвашлаCymraegdanskDeutschZazakidolnoserbskiΕλληνικάEnglishEsperantoespañoleestieuskaraفارسیsuomifrançaisNordfriiskfurlanFryskGaeilgegalegoAvañe'ẽעבריתहिन्दीFiji HindihrvatskihornjoserbscemagyarհայերենԱրեւմտահայերէնinterlinguaBahasa IndonesiaInterlingueIlokanoгӀалгӀайIdoíslenskaitaliano日本語PatoisJawaქართულიQaraqalpaqshaTaqbaylitKabɩyɛTyapKumoringқазақшаಕನ್ನಡYerwa Kanuri한국어къарачай-малкъарkurdîkernowekкыргызчаLatinaLëtzebuergeschлезгиLingua Franca NovaLimburgsLadinlombardlietuviųlatviešuMadhurâMalagasyолык мариймакедонскиമലയാളംмонголमराठीкырык марыBahasa MelayuMirandésမြန်မာဘာသာمازِرونیNāhuatlPlattdüütschनेपालीनेपाल भाषाNederlandsnorsk nynorsknorskNouormandChi-ChewaoccitanиронਪੰਜਾਬੀpolskiPiemontèisپنجابیپښتوportuguêsRuna Simirumantschromani čhibromânăarmãneashtitarandíneрусскийрусиньскыйсаха тылаsardusicilianuScotsسنڌيsrpskohrvatski / српскохрватскиTaclḥitSimple EnglishslovenčinaslovenščinaSoomaaligashqipсрпски / srpskiSeeltersksvenskaKiswahiliślůnskiதமிழ்తెలుగుтоҷикӣไทยTürkmençeTagalogtolışitoki ponaTürkçeтатарча / tatarçaудмуртукраїнськаاردوoʻzbekcha / ўзбекчаvènetovepsän kel’Tiếng ViệtWest-VlamsVolapükwalonWinaray吴语მარგალურიייִדישYorùbá文言閩南語 / Bân-lâm-gí粵語中文

Text from Wikipedia, CC BY-SA 4.0 · Source article