Kitovi zubani (lat. Odontoceti) su jedan od dva podreda kitova (Cetacea). Suprotno od kitova usana oni imaju zube u čeljustima. Oni su svi mesožderi koji se hrane pretežno ribama i glavonošcima, a u nekim slučajevima love i morske sisavce.
Anatomija
Većina kitova zubana su puno manji od kitova usana. Samo jedna porodica iz ove grupe, ulješura se ubraja u velike kitove. Osim veličinom, od kitova usana se razlikuju i po tome, što imaju samo jedan nosni otvor a ne dva, kao usani.
Različite vrste ovih kitova imaju i sasvim različito izražene zube. Mnogi zubani imaju veliki broj zubi, sve do stotinjak kod nekih vrsta dupina, dok narval ima jedan vrlo dugačak zub, kao kljovu. I mužjaci gotovo bezubih kljunastih kitova imaju bizarno oblikovane zube.
Ponašanje
Kretanje
Većina kitova zubana su vrlo brzi plivači. Neke male vrste ponekad jašu na valovima, recimo, na valovima koje za sobom ostavljaju brodovi. Posebno često se tako viđa dupine, koji su uz to poznati i po svojim akrobatskim skokovima.
Glasanje
Kod zubana glasanje ima vrlo važnu ulogu. Pored brojnih zviždukavih glasova pomoću kojih međusobno komuniciraju, oni se koriste i ultrazvukom za eholociranje, poput radara. Ovo im je osjetilo izuzetno važno u lovu.
Društveno ponašanje
Kitovi zubani žive u grupama od nekoliko pa do petnaestak jedinki. Ove tzv. "škole" se mogu povremeno okupiti u grupe velike i do tisuću jedinki. Ovi su kitovi sposobni za vrlo kompleksno ponašanje kao što je, recimo, međusobna suradnja u lovu na jata riba. U zatočeništvu, neke vrste pokazuju iznimno veliku sposobnost učenja, zbog čega ih zoolozi svrstavaju među najinteligentnije životinje uopće.
Sistematika
Pared Odontoceti
- Nadporodica Physeteroidea
- Porodica Physeteridae - ulješure
- Porodica Kogiidae
- Porodica Ziphiidae - kljunasti kitovi
- Porodica Platanistidae - indijski riječni dupini
- Nadporodica Inioidea
- Nadporodica Delphinoidea
- Porodica Monodontidae bijeli kitovi (narval i beluga)
- Porodica Phocoenidae - pliskavice
- Porodica Delphinidae - oceanski dupini
Evolucija
| Kitovi zubani |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kitovi zubani, zajedno s kitovima usanima, potomci su kopnenih sisavaca iz reda parnoprstaša (parnoprsti papkari). Usko su povezani s nilskim konjem, dijeleći zajedničkog pretka koji je živio prije otprilike 54 milijuna godina. Primitivni kitovi, ili Archaeoceti, prvi su put živjeli u moru prije otprilike 49 milijuna godina i postali su potpuno vodeni unutar 5-10 milijuna godina. Preci kitova zubana i kitova usana razišli su se u ranom oligocenu. To je bilo zbog promjene klime južnih oceana koja je utjecala na okoliš planktona kojim su se ovi kitovi hranili.
Prilagodba eholokacije i pojačana sinteza masti u salu dogodile su se kada su se kitovi zubani odvojili od kitova usana, po čemu se današnji kitovi zubani razlikuju od potpuno vodenih arheoceta. To se dogodilo prije otprilike 34 milijuna godina. Za razliku od kitova zubana, kitovi usani nemaju naslage voštanih estera niti razgranate masne kiseline u svom loju. Dakle, novija evolucija ovih složenih osobina masnoće dogodila se nakon što su se kitovi usani i kitovi zubani razdvojili, i to samo u lozi kitova zubana.
Moderni kitovi zubani ne oslanjaju se na svoj vid, već na sonar, kako bi lovili plijen. Eholokacija je također omogućila kitovima zubanima da rone dublje u potrazi za hranom, pri čemu svjetlost više nije bila potrebna za navigaciju, što je otvorilo nove izvore hrane. Kitovi zubani (Odontocetes) eholokiraju stvaranjem niza klikova koji se emitiraju na različitim frekvencijama. Zvučni impulsi se emitiraju kroz čelo u obliku dinje, reflektiraju se od predmeta i primaju kroz donju čeljust. Lubanje Squalodona pokazuju dokaze o prvoj pretpostavljenoj pojavi eholokacije. Squalodon je živio od ranog do srednjeg oligocena do srednjeg miocena, prije otprilike 33-14 milijuna godina. Squalodon je imao nekoliko zajedničkih osobina s modernim Odontocetesima. Lubanja je bila dobro stisnuta, rostrum teleskopski izvučen prema van (karakteristika modernog pareda Odontoceti), što je Squalodonu davalo izgled sličan onome kod modernih kitova zubana. Međutim, smatra se malo vjerojatnim da su skvalodontidi izravni preci živih dupina.
Ljudski utjecaj
Ulješure su dugo bile izlovljavane za potrebe industrije. Dok se neke manje vrste još uvijek izlovljavaju, većina vrsta su ugrožene prije svega jalovim ulovom. Kod lova na tune se u mrežama utapaju tisuće oceanskih dupina, postajući tako jalovi ulov. Ne koristi nikom, a silno šteti vrstama koje pri tome stradavaju.
