factograf
HR

Art déco

Art déco

Key facts

nastanak1910
jestumjetnički stil, umjetnički pokret
državaFrancuska
Chrysler Building, New York (1930.)
Chrysler Building, New York (1930.)

Art déco (skraćeno od franc. art décoratif: „ukrasna umjetnost”) je naziv za pokret u primijenjenoj umjetnosti i arhitekturi koji je nastao nakon međunarodne izložbe dekorativnih umjetnosti (Exposition Internationale des Arts et Décoratifs Industriels Modernes) u Parizu 1925. god. Kao pojava unutar mode, pa i moderne umjetnosti djeluje 1930-ih u Francuskoj, često i tijekom 1940-ih kada je postao sveprisutan u Sjedinjenim Američkim Državma, gdje se posebno ističe u arhitekturi. U Engleskoj ono započinje tek 1940-ih, a i Japan svoje izvozne proizvode izrađuje u maniri art décoa, dok se u Kini javlja njegova mješavina s modernim stilom ranog 20. stoljeća u tzv. stilu Amoy Deco (gradovi Šangaj i Kulangsu).

Povijest i odlike

Velika blagavaonica broda Normandie (1935.), reljefi Raymonda Delamarrea
Velika blagavaonica broda Normandie (1935.), reljefi Raymonda Delamarrea
Plakat za I. Zimske olimpijske igre – Chamonix 1924.
Plakat za I. Zimske olimpijske igre – Chamonix 1924.
Kip Krista Iskupitelja, Rio de Janeiro, 1926.-'30.
Kip Krista Iskupitelja, Rio de Janeiro, 1926.-'30.
Hotel Fairmont Peace, Šangaj (1929.)
Hotel Fairmont Peace, Šangaj (1929.)
Unutarnji sat u zgradi Guardian, Detroit (1929.)
Unutarnji sat u zgradi Guardian, Detroit (1929.)
Vrata dizala u Chryslerovoj zgradi, William Van Alen (1927.–'30)
Vrata dizala u Chryslerovoj zgradi, William Van Alen (1927.–'30)
Predvorje zgrade Eastern Columbia, Los Angeles (1930.)
Predvorje zgrade Eastern Columbia, Los Angeles (1930.)
Philips radio (1931.)
Philips radio (1931.)
Reljef predvorja Daily Express, London (1932.)
Reljef predvorja Daily Express, London (1932.)
Zgrada ministarstva prehrane, Tokio (1936.)
Zgrada ministarstva prehrane, Tokio (1936.)
Cinema Impero, Asmera, Eritreja (1937.)
Cinema Impero, Asmera, Eritreja (1937.)
Hotel Delano, Miami (1947.)
Hotel Delano, Miami (1947.)
12 images

Odlike art décoa su bile gotovo identične art nouveau i Wiener Werkstätte, a prisutan je u svim područjima umjetničkoga oblikovanja života, pa i u graditeljstvu, te se očituje i kao kulturološka pojava. Odlikuje se jednostavnim čistim formama s pročišćenim klasicizmom i bogato dekoriranim geometrijskim ili stiliziranim figuralnim likovima. Posebna pozornost pridaje se unutarnjem uređenju prostora, plakatima, opremi knjiga, a slikarstvo (najpoznatiji primjer bila je poljska slikarica Tamara de Lempicka, čija su djela bila neki blagi derivat kubizma) i kiparstvo, osobito sitna plastika, poprimaju često ukrasnu (dekorativnu) funkciju, pri čemu se upotrebljavaju neobični i skupi materijali odavajući dojam luksuza i bogatstva (žad, srebro, slonovača, opsidijan, krom, kristal).

Art déco je bio zanešen modernim industrijskim strojevima, automobilima i brzinom, pa su njegovi umjetnici preferirali relativno jednostavne ravne forme, simetriju i ponavljanje uzoraka. Formalno, na art déco su utjecali art nouveau, Bauhaus, kubizam, pa čak i ruski balet. Karakteristični motivi art décoa bile su vrlo konvencionalno prikazani ženski aktovi, životinje, lišće, sunčeve zrake i sl. Većina priznatih autora art décoa kreirali su pojedinačne predmete, ili su ih umnažali u vrlo malim i strogo ograničenim količinama.

Najpoznatiji autori u Francuskoj su bili dizajneri namještaja Jacques Ruhlmann i Maurice Dufrène, zlatari Raymond Templier i Jean Puiforcat, dizajner nakita i stakla René Lalique, te modni dizajneri Erte i Paul Poiret. U Švedskoj je bila en vouge dizajnerica nakita Wiwen Nilsson.

U Britaniji su slavu stekli zlatar Henry George Murphy i američki grafičar Edward McKnight Kauffer, dok su u Sjedinjenim Američkim Državama djelovali finski arhitekt Eliel Saarinen i dizajner Donald Deskey, koji je dao veliki doprinos uređenju njujorškog Rockefeller Centra, osobito njegova interijera, dok se gradio između 1929. – 1940.

Dva njujorška nebodera su klasični primjeri tog pravca, to su Chrysler Building Williama Van Alena i Empire State Building, djelo tvrtke Shreve, Lamb & Harmon. Tijekom 1930-ih art déco seli na jug u Miami na Floridi koji se upravo tad pretvara u ladanjski grad. Tamo je većina hotela na South Beachu podignuta u tom stilu, pa ga i zovu „povijesni distrikt Art Deco”.

Za Drugog svjetskog rata art déco je u većini zemalja izašao iz mode, ali se krajem 1960-ih pojavila nostalgija za njegovim ostvarenjima, koja tinja do danas, pa se neki autori primijenjene umjetnosti, mode i nakita inspiriraju formama tog stila.

Art déco u Hrvatskoj

Hotel Esplanade u Zagrebu iz 1925.
Hotel Esplanade u Zagrebu iz 1925.
Hotel Dubrovnik, Zagreb (1929.)
Hotel Dubrovnik, Zagreb (1929.)
2 images

Kako je art déco bio logičan nastavak bečke secesije, stvaranje dekorativnih umjetnosti u ozračju art décoa u Hrvatskoj je 1920-ih prisutno gotovo na svim područjima oblikovanja (keramika, plakati, sitna plastika, scenografija itd.), a često je oblikuju znani umjetnici (Tomislav Krizman, Ljubo Babić, Radovan Tommaseo, Branko Kocmut).

U arhitekturi je art déco prepoznatljiv kao usputna, ali vrlo uočljiva pojava na više javnih objekata, kao što su Hotel Esplanade u Zagrebu iz 1925. i Hotel Milinov (današnji Hotel Dubrovnik) iz 1929., oba djela arhitekta Dionisa Sunka. U tom stilu uređeno je i pročelje robne kuće Kastner i Öhler (NAMA) 1928., arhitekta Alfreda Kellera.

Vanjske poveznice

  • Pogledajte najljepše art déco zgrade na svijetu, Jutarnji list 15. rujna 2016., Pristupljeno 23. srpnja 2017.
  • Jednostavna elegancija: Art Deco  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. srpnja 2017. (Wayback Machine) na kupaonice.com, Pristupljeno 24. srpnja 2017.

Read next

In 71 languages

Text from Wikipedia, CC BY-SA 4.0 · Source article